Slideshow

Povodom 95. godišnjice osnutka Češke besede Kaptol

c_160_120_16777215_00_images_slike2018_95-godina-besede.jpg

U vremenu naseljavanja čeha u požeštinu događale su se velike političke promjene. Tada su i Slavonija i Češka kao i mnoge druge današnje države bili unutar iste zajednice – Habsburške monarhije.

U to doba više nije bilo opasnosti od prodora Turaka, te se monarhija odlučila na ukidanje vojne krajine. Konačno, ukidanje vojne granice stvorilo je i problem zadruga za koje država više nije imala interesa. Dotadašnje velike obitelji su se raspale, dobile su više zemlje za koju se nisu mogli brinuti. Bez alata i vučne stoke, problem je bio i u tome što te novonastale gazde nisu poznavali zanate. Bez proizvodnje nije bilo moguće plaćanje poreza, i ovdje se krug zatvara. U nemogućnosti da brinu za gospodarstvo u svjetlu neznanja i poreznog pritiska, tek uspostavljena gospodarstva u novonastalim kapitalističkim odnosima proizvodnje koji su prodirali na selo u svrhu modernizacije cijelog Carstva, išla su na dražbu, a za imovinu se tražilo samo toliko koliki je bio dug. Dražbe su bile u svim novinama Monarhije, pa tako i u Češkoj.
I baš nekako u to doba, kada državni vladar monarhije uvodi sveopću vojnu obvezu (1868.g.), češki doseljenici zbog dostupne i jeftine zemlje naseljavaju Kaptol, najveću češku koloniju u požeškom kraju. Dodatni razlog zašto su baš Česi naseljavali ova područja leži u tome što su jezik i pismo Čeha i Hrvata dosta slični. Prvi kolonisti dolaze iz zapadne Češke, dok nešto kasnije Kaptol naseljavaju i Moravani, da bi se do početka 20. stoljeća broj novo pridošlih izjednačio sa starosjediocima, oko pet stotina, čime je naseljavanje u Kaptol trajalo duže nego u druga naselja.
Obradom vlastitog zemljišta i u zanatlijskim radnjama doseljeno stanovništvo stvara nova materijalna dobra. Postoje podatci koji nam govore da je 1900. godine u Slavoniji živjelo 31588 Čeha, od čega je 14.769 Čeha živjelo u Župi Požega (koja je tada obuhvaćala i kotar Daruvar). Oni su bili razmjerno bogata skupina poljodjelaca s poznavanjem višeg stupnja proizvodnje, a isticali su se i visokim stupnjem pismenosti. S ovim statističkim podacima i živim osobama i sudbinama iza tih brojeva dočekan je raspad Austro-Ugarske monarhije. Češki doseljenici našli su se u nepovoljnoj situaciji s nizom gorućih problema koje je trebalo rješavati. Ponajprije, u novoj državi, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, od konstitutivnog naroda bivše Monarhije, postali su nacionalna manjina koja je žurno trebala krovnu organizaciju koja bi artikulirala njihove težnje za održanjem. Predstavnici 36 slovačkih i čeških društava su 29. lipnja 1921. osnovali u Osijeku Čehoslovački savez u Kraljevini SHS. U skladu sa zaključcima i smjernicama osnivačkog kongresa Čehoslovačkog saveza djeluju i kaptolački Česi. Dana 25. siječnja 1923. godine osnivaju Čehoslovačku besedu Kaptol. U prvi odbor Besede ušli su predsjednik Alois Němec, tajnik Alois Karas, blagajnik Josef Štefka i kao ostali članovi: Josef Jurnečka, Josef Mareček, Eduard Petrusek i Vít Rosypal. Po osnivanju, društvo broji 95 članova, koji svesrdno počinju s priređivanjem prve zabave već devetog dana po uspostavi Društva. Češka dopunska škola osnovana je 28. listopada 1924., brojeći 27 učenika i njihovu prvu učiteljicu, Osječanku, Jindru Horákovu. Ista ta škola postala je privatna 1926. i nosi naziv Čechoslovenska obecna škola Františka Palackého. Po odlasku prve učiteljice 1925. g., a po daljnjoj liniji djelovanja Saveza, u Kaptol dolaze kulturni emisari i budući učitelji Miloslav Václavek i Jindra Požár, koji će obilježiti rad besede i škole sve do 50-ih godina 20. stoljeća.
Na inicijativu učitelja Václaveka, godine 1931. kupljena je privatna zgrada na ime Češke besede Kaptol za 111.844 dinara u čijem su prikupljanju sudjelovali: Češka beseda Kaptol, Udruga J.A. z Komenského – Praha te 120 čeških obitelji u Kaptolu. Adaptacija je bila zahtjevna i u tome su sudjelovali svi seljani. Preuređenjem, zgrada je postala Češki dom i postaje sjedište kako Besede tako i škole, koja je službeno otvorena 5. lipnja 1932. godine. Kupnjom i uređenjem prostora Češkog doma, danas Doma Češke besede Kaptol, zaokružena je infrastrukturna konstrukcija za očuvanje Čeha i njihovog nasljeđa u Kaptolu.
Uoči rata, Kaptol broji 1.140 stanovnika, od toga 718 Čeha. Beseda je tada brojala nešto više od 300 članova. U ratnim okolnostima, pod pritiskom utapanja i nestanka Čehoslovačke Republike u Protektoratu, i u Kaptolu se obistinila izreka da muze šute kad oružje zveči. I češka riječ silom je utihnuta. Rat je u Kaptolu odnio 99 života, od toga 56 Čeha. U takvim je okolnostima smanjene populacije rad češke osnovne škole obnovljen s novim natpisom na pročelju Česka narodní škola Kaptol, koja tada na čelu s učiteljem Požárom broji svega 46 učenika. Škola je imala četiri razreda, a češki jezik učio se u sklopu izborne nastave. Iako broj učenika opada, aktivnost Besede, nakon poratne stagnacije ipak raste, oslanjajući se na djelatnost učitelja, koji su se često izmjenjivali, da bi 1953. g. u selo došao učitelj Jan Fofoňka. Ambiciozan, zadržao se u Kaptolu tri godine i pokazujući zavidne organizacijske sposobnosti uspio je u naumu da se po prvi puta u požeškom kraju održe Žetvene svečanosti.
Nadalje, škola je svoj problem nedostatka kadra riješila dolaskom Otylke Sekulić godine 1956., koja je ustalila i popravila rad škole, te je od milja prozvana Soudružkom. Uvježbavani su kazališni komadi, radila je i glazbena grupa, ponovo je uvedeno domaćinstvo. Folklor i zbor djelovali su s prekidima. Nakon njenih dvadesetak godina rada, učiteljice koje su došle na njeno mjesto u budućem razdoblju su: Marija Vondraček, Bernardica Kritinar te Elenka Šimek. U tom razdoblju nakon prvih žetvenih svečanosti na mjestu predsjednika Besede izmjenili su se: Severin Němec, František Trdý, Josef Musil, Tomáš Sedlaček te Vinko Bešta, Pod predsjedanjem Emana Svobode održane su u Kaptolu nove, druge po redu Žetvene svečanosti 23. i 24. kolovoza 1969. Od njih, korist je imala ne samo Beseda i škola, čije su prostorije obnovljene i uređene, već i čitava kaptolačka sredina, kada je današnji kaptolački glavni i jedini trg dobio svoj prepoznatljivi izgled. Ulica u kojoj se Beseda nalazi, dobila je svoj naziv: Češka ulica. Tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća uvedena je kao dio kulturne tradicije današnjih kaptolačkih Čeha manifestacija Naše jaro, da bi 1980. g. Josefovska zabava bila prvi puta održana. U nadolazećem razdoblju, dulje vrijeme je predsjednik bio Slavko Kosina, te nakon njega Nepechal Franjo, Šmitpeter Zdravko, Nepechal Franjo mlađi te Sazama Franjo.
Žetvene svečanosti ponovo su pokazale organiziranu djelatnost češke manjine u Hrvatskoj održane u Kaptolu 19. i 20. kolovoza 1978. godine. Tokom 2. i 3. rujna 1989. godine, održane su u Kaptolu četvrte žetvene svečanosti i s njima, kao vrhuncem kulturnog organiziranja i manifestiranja rada čeških društava i ostalih sudionika Žetvenih svečanosti, možemo zaključiti ovo razdoblje uspona i padova u radu Besede i škole u novim društvenim okolnostima nakon II. svjetskog rata. S danom, 19. ožujka 1997. kada je predsjednik postao i još uvijek je, Zdenko Tauš, počelo je novo razdoblje djelovanja Besede, koja danas broji tristotinjak članova organiziranih u tri sekcije: glazbena „Bohemia“, pjevačka „Zlate udoli“, te folklorna „Červena sukynka“ s ukupno šezdesetak aktivnih članova. U proteklih par godina najveći događaj organiziran od strane Češke besede Kaptol bile su još jedne, pete žetvene svečanosti, organizirane 2014. godine. Svečanosti je prisustvovalo čak 1100 folkloraša. Hrvatska i Češka zastava nagovijestili su kako je suživot Hrvata i Čeha na ovim prostorima postao nešto više od dobro nam znanih „dobrosusjedskih odnosa“. Zastavu je pratila „majka“ uz koju je išlo 30 članova, a potom su došle na red sve one lijepe nošnje iz čak 30 beseda iz RH. Od sjetve do žetve, od polja do kruha, slikovito je ispričano kroz povorku koja je prošla selom. Uz „Jozefovsku“ zabavu svakog ožujka, od 2000. godine Beseda opet organizira i smotru dječjeg folklora Naše jaro, gdje nastupaju plesači iz gotovi svih čeških beseda i škola (s više od 400 sudionika), ali i gosti iz Češke, BiH, te domaća kulturno-umjetnička društva. Financijski rad Besede pomaže Republika Hrvatska preko Savjeta za nacionalne manjine i Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, zatim Požeško-slavonska županija, Općina Kaptol, Češka Republika i pojedinci.Ipak, u duhu čeških predaka, nastavljajući istim entuzijazmom kojim su radili upravni odbori Besede kako prije II. svjetskog rata, a posebice naporima kojim su Besedu održali odbori nakon 1945.g., i današnji kaptolački Česi nastoje svojim radom i neovisnim vlastitim izvorima prihoda, u okvirima koji im to omogućava Zakon o udrugama, održavati bogatu djelatnost svog Društva. Na nesebičnom zalaganju i odvajanju slobodnog vremena počiva sveukupna aktivnost Besede i učenja češkog jezika, što možemo zahvaliti učiteljicama Ani Marinac i Snježani Nitraj. U ukupnosti, svi kaptolački Česi i dalje pišu povijest i budućnost Češke besede Kaptol, a ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju zatvoren je krug lutanja nakon 1914. g., gdje smo se opet našli u obitelji europskih naroda, a među ostalima i s češkim narodom. Bez granica, prilike za suradnju su neograničene. U toj razmjeni kultura možemo biti samo bogatiji. Svaki od 9.500 pripadnika češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj može stoga biti ponosan na očuvanu baštinu. (tekst priredio: Ladislav Sadilek)

 

CookiesAccept

Naša internet stranica koristi kolačiće (eng. Cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Nastavkom pregleda ove web stranice slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice kliknite na "Slažem se".

Slažem se