Uvodna fotografija ovog članka prikazuje koje bi minimalno vidljivo istaknute podatke trebala sadržavati naša Internet stranica da je u skladu samo sa Zakonom o pravu na pristup informacijama
Dragi naši čitatelji dugujemo Vam pojašnjenje zašto smo između ostalog jedna od najnetransparentnijih općina naše Županije. Tekst je malo poduži jer nije moguće napisati pojašnjenje u dvije, tri rečenice. Nije ovo demantiranje, mi time ne dobivamo ništa, Izvješće je završeno, objavljeno i javno dostupno, a vi sami prosudite je li sve utemeljeno.
U moru informacija teško je naći onu pravu, ali onoga koga zanima i tko treba informaciju naći će način da do nje i dođe. Što bi to trebala sadržavati jedna internet stranica općine, županije, javne ustanove ili koga već definirano je zakonima, propisima i njezin vlasnik premda na nju polaže pravo nema pravo odlučivati što je najvažnije na toj web stranici.
Pretražujući tako Internet o svakome se može naći svega i svačega, tako smo i mi „naletjeli“ na jedno Izvješće o praćenju provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama objavljeno na web stranici www.pristupinfo.hr. Istina, da bi ga našli morali smo kliknuti na „Dokumenti i publikacije“ zatim na „Studije“ da bi potom mogli vidjeti i kliknuti na zanimljiv dokument pod nazivom: „Broj 2.2/2017 – Transparentnost i otvorenost u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: Požeško-slavonska županija“. Možda nas to izvješće baš i ne bi previše zanimalo da ga nisu prenijeli pojedini drugi mediji te iznijeli sasvim točne zaključke iz Izvješća. Dakle, krenimo redom. Izvješće je nastalo u kolovozu 2017. godine, a obuhvaćalo je istraživanje transparentnosti i otvorenosti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Napisano je na 33 stranice te objavljeno u pdf i doc formatu (nije naveden datum objave). Autor je već u sadržaju naveo da će opisati svrhu, predmet te metodologiju praćenja te će na osnovu navedenoga objaviti rezultate, zaključak i ocjenu.
Prema metodologiji praćenja navedenoj na stranici 6 kao izvor prikupljanja podataka, autor navodi da će podatke prikupljati identificiranjem, pretraživanjem i analizom službenih internetskih stranica, dok se razdoblje navodi srpanj i kolovoz 2017. godine (moramo priznati da je ovo „srpanj-kolovoz 2017." podosta nejasno, jer ne govori da li se u ta dva mjeseca provodi praćenje i istraživanje ili kako je navedeno „Razdoblje praćenja“, a što možemo smatrati da se pratila objava dokumenata i drugih materijala isključivo u ta dva mjeseca?)
Nadalje, autor se ne pridržava vlastite metodologije, jer da se pridržava tada ne bi mogao napisati: (izvor: 8. stranica Izvješća) Općina Kaptol na svojim stranicama (valjda je riječ o Internet stranici?) nema objavljene temeljne akte poput statuta i poslovnika…
Na istoj stranici te dijelom na stranici 9, definirano je kako Općina Kaptol nema na vlastitoj Internet stranici objavljene zaključke sa sjednica kao niti službene dokumente sa tih sjednica. Moramo priznati da za ovo čak niti tražilica ne treba jer su sve naše odluke i zaključci objavljeni u Službenom glasniku koji je uvijek na naslovnoj stranici. Kako su novinari došli do informacije sa sjednice Općinskog vijeća ako na istoj nisu prisustvovali? 
Premda nitko od nas nije tehničke struke i nismo kompetentni definirati pojmove iz infomatike, moramo naglasiti kako je autor na stranici 14 (ali i na drugim stranicama) koristio riječ „WORD format“ bez da je upotrijebio fusnotu, jer ovo nije riječ iz hrvatskog riječnika. Isto tako, na stranici 14 navodi se da tek jedna općina objavljuje akte u „strojno čitljivom“ XLS formatu (niti ovaj put nije pojašnjena definicija XLS) dok drugi koriste druge formate poput pdf ili doc.. Ne možemo ostati ravnodušni i ne zapitati se zašto autor ovog Istraživanja nije objavio svoj rad u strojno čitljivom XLS formatu? (Iako smo utrošili podosta vremena, nismo našli definiciju „strojno čitljiv format“, premda svi znamo što ona znači. ) Na istoj stranici dokumenta autor preporučuje da se dokumenti objavljuju u strojno čitljivom obliku bez pojašnjenja što je strojno čitljiv oblik kao i koji format se u tom slučaju preporučuju.
Nadalje na samom kraju moramo reći da je na stranici 26. navedeno kako Općina Kaptol ne objavljuje gotovo 50% podataka iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacija, a mi ćemo reći da stvarno nismo objavili cca 21% zakonski obveznih informacija.
Što mi kao Općina možemo u ovom trenutku? Ne priznati istraživanje, preporučiti novo? Možda je na osnovu upravo ovog i sličnih istraživanja rađena studija ili drugi bitni dokumenti za buduću reorganizaciju javne uprave, ukidanje općina i županija?
Najteže nam pak pada činjenica da je ovo Izvješće objavljeno vjerojatno u kolovozu 2017. godine dok nam je putem e-maila dostavljena obavijest da je izvješće objavljeno tek 04.01.2018. godine.
Trudimo se i trudit ćemo se da i nadalje informiramo prvenstveno naše stanovništvo o njima bitnim temama, a prema našoj statistici to su: Upute za legalnu proizvodnju rakije (članak pregledan preko 15.000 puta), Službeni glasnik (preko 11.000 jedinstvenih pregleda), Prostorni plan (preko 10.000 pregleda), Plan rada zimske službe (9.500 pregleda)… jer i ove vijesti su jedna od točaka iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama.